Artroskopske operacije koljena

Bol u koljenu, oteklina, osjećaj nestabilnosti, smanjena pokretljivost – sve su to znakovi koji upućuju da biste trebali posjetiti liječnika-ortopeda.

Ukoliko problem nije riješiv konzervatinvnim putem ( fizikalnom terapijom) uslijedit će artroskopija zgloba koljena.

Artroskopija je ortopedska tehnika tj. mimimalno invazivna vrsta kirurškog zahvata kojom se mogu izvesti najrazličitiji zahvati na zglobovima i izvanzglobnim prostorima.

Operacija se izvodi kroz malene rezove kroz koje ortoped uvodi artroskop i instrumente po potrebi. Kroz jedan mali rez, svega 1 cm, ortoped uz pomoć artroskopa ulazi u zglob i ima pogled u unutrašnjost koljena. Artroskop je poseban instrument koji je sastavljen od izvora svjetlosti i leće, a video kamera pričvršćena na artroskop omogućuje da se cijela slika tj. zahvat prati na monitoru. Kroz druge male rezove operater uvodi specijalno dizajnirane ortopedske instrumente s kojima izvodi operativni zahvat. Za razliku od klasičnog operativnog zahvata i velikog reza tj.otvaranja operativnog područja ,oštećenja i traume okolnog tkiva kod artroskopskih zahvata su minimalne pa je i oporavak puno brži i kvalitetniji.

Moderna ili suvremna artroskopija prvi je puta učinjena u kasnim 1960-tim. S napretkom tehnologije ova je procedura postala vrlo učinkovita kako za preciznu dijagnostiku tako i za pravilno liječenje. Danas je artroskopija jedna od najčešćih ortopedskih zahvata. U svijetu se godišnje izvede oko 4 milijuna artroskopskih zahvata na koljenu.

Bilo da ste tek počeli istraživati metode liječenja za vaše probleme u koljenu ili ste već u suradnji s vašim ortopedom, donijeli odluku da cete biti podvrgnuti artroskopiji ova brošura će vam dati korisne informacije i pomoći da bolje razumijete i upoznate zahvat.

Građa koljena

Koljeno je najveći i najsloženiji zglob u ljudskom tijelu te zglob koji se načešće ozljeđuje.

Zglob koljena sastoji se od donjeg dijela bedrene kosti ( femura), gornjeg dijela goljenične kosti( tibie) i ivera(patele). Sukladnost zglobnih površina bedrene i koljenične kosti ostvaruju dvije vezivnohrskavične, polumjesečaste tvorbe, meniskusi( medijalni i lateralni). Meniskusi i zglobna hrskavica održavaju napetost ligamenata te apsorbiraju sile koje djeluju na kost. a pridonose i stabilnosti zgloba. Zglob je obavijen zglobnom čahurom. Između zlobne čahure i okolnih ligamenata postavljene su sluzne vreće, bursae, koje štite tkivo od tvrdih tvorbi, smanjuju trenje i olakšavaju gibanje. Križni ligamenti (prednji i stražnji) te kolateralni ( medijalni i lateralni )povezuju tibiju i femur i važni su za stabilizaciju koljena, a čvrsti bedreni mišići daju koljenu snagu i pokretljivost.

Ozljede koljenskoga zgloba nastaju pri radu, u prometu, a naročito pri sportskim aktivnostima. U koljenskom zglobu česti su i sindromi prenaprezanja ili kronična oštećenja tetiva mišića, sluznih vreća, hrskavice. Kao rezlultat imamo bol i smanjenju funkciju zgloba koljena.

Artroskopija se, dakle, primjenjuje u svrhu dijagnostike i liječenja slijedećih problema:

  • Ruptura (puknuća) meniska
  • Odlomljenih hrskavičnih ili hrskavično-koštanih fragmenata
  • Oštećenja zglobne hrskavice
  • Upala sinovijalne membrane
  • Netsabilnosti patele
  • Puknuća prednjih i stražnjih ligamenata koljena.

Ortopedski pregled koljena uključuje :

Anamenzu (opći podaci o pacijentu, povijest bolesti)

Klinički pregled – ortoped kliničkim testovima ispita opseg pokreta u koljenu, snagu mišića , integritet ligamenata,ozljede meniska, oštećenja hrskavice, te utvđuje dijagnozu .

Kako bi potvrdio problem može Vas uputiti na dodatne pretrage te zatražiti da učinite:

  • Rendgensku snimku
  • Magnetsku rezonancu
  • Ultrazvučni pregled
  • Laboratorijske pretrage

Nakon što pregleda koljeno liječnik ortoped će postaviti dijagnozu te Vas upoznati s daljnim liječenjem. Ako problem nije riješiv fiziklanom terapijom, lijekovima, morat ćete biti podvrgnuti operativnom zahvatu tj. artroskopiji. Također, upozorit će Vas na određene rizike i komplikacije koje mogu nastati za vrijeme operativnog zahvata ili nakon njega.

Ako ste se odlučili za artroskopiju morate preoperativno napraviti EKG i kompletnu krvnu sliku.

Nakon obavljenih preoperativnih testova dolazite u Specijalnu bolnicu za neurokirurgiju i ortopediju Aksis, Petrovaradinska 1, Zagreb na ugovoreni termin. Odmah po dolasku pregledat će Vas anesteziolog I prekontrolirati će Vaše pretrage. U našoj ustanovi sve artroskopske zahvate na koljenu izuzev rekonstrukcija ligamenata koljena izvodimo u LOKALNOJ anesteziji – anesteziji isključivo apliciranoj u područje koljena. Zahvat je bezbolan, lokalna anestezija je praktično bez mogućih komplikacija a nakon zahvata gotovo odmah možete “na svojim nogama” bez upotrebe pomagala krenuti na kućnu njegu. Želeći zahvat možete pratiti na TV ekranu a Prim. Miškulin će Vam podrobno objasniti sve što je vidljivo u Vašem koljenu te sve što se priprema učiniti.

Cijeli zahvat traje otprilike oko 45 minuta.

Vrlo je važno da nakon odlaska kući pažljivo provodite upute koje Vam je ortoped dao kako bi oporavak bio što uspješnij.

Morate se ponašati na slijedeći način:

  • čim se pojavi naznaka bolova, tj po isteku djelovanja lokalne anestezije, potrebno je krenuti s analgezijom – ista podrazumijeva primjenu lijekova protiv bolova koje uobičajeno korisitie. Naš savijet je DicloDuo tablete, 2-3 puta dnevno po jednu na pun želudac. Oprez je potreban u slučaju alergije na navedeni lijek ili u slučaju kroničnog gastritisa ili želučanog ili duodenalnog čira;
  • osnovna mjera protiv bolova je kineziterapija koja će Vam biti objašnjena po zahvatu. Prilikom razgibavanja koljena nema straha, ništa se ne željeno ne može dogoditi. Potrebno je koljenu što je prije moguće vratiti normalnu pokretljivost. Kretnje koljena omogućavaju I bržu resorpciju ostataka tekućine iz koljena a što daje dodatni analgetski učinak;
  • prilikom odmora nogu je potrebno držati na povišenom, s jastukom ispod pete , nikako ne pod koljenom jer postoji mogućnost stvaranja kontrakture;
  • u područje koljena potrebno je nekoliko puta dnevno ( svaka 2 do 3 sata) staviti vreču s ledom te ga dobro ohladiti i razgibati na pokazani način;
  • u slučaju da Vas elastični zavoj steže lagano ga popustite i premotajte;
  • po zahvatu moguća je pojava sukrvavih mrljica na zavojima – navedeno nije razlog za zabrinjavanje; sutradan ujutro pođite kod Vašeg liječnika opće prakse na prematanje.

Komplikacije:

Možemo reći da su rizici od artroskopske operacije koljena danas minimalni. Najčešća komplikacija, kao i u drugih operacija, je infekcija koljena s incidencijom manjom od 0,1%.

Upozoravajući znaci zbog kojih se morate javiti liječniku:

  • Temperatura
  • Tresavica
  • Jako crveno i vruće koljeno
  • Vrlo jaka bol koja se pojačava i ne prestaje ni uz kontrolu lijekova
  • Vrlo ovelika oteklina
  • Povećana bol u listu
  • Bol u prsima ili nedostatak zraka

Nakon operacije važno je započeti sa fizikalnom terapijom kako bi se što prije vratili vašim svakodnevnim ili sportskim aktivnostima. Postupci fizikalne terapije utječu na:

  • Smanjenje boli i otekline
  • Povratak mobilnosti zgoba
  • Povratak snage mišića
  • Razvoj proporcije i stabilnosti u zglobu.

Potpuni oporavak svakodnevnim aktivnostima očekuje se za desetak dana, a sportu nakon nekoliko tjedana.